U nacionalističkom poretku svijeta, stanovnici određuju cilj države - a ne obrnuto. Ovi ciljevi su zajednički ciljevi nacije ili ljudi, a primarni cilj je nastavljanje njenog postojanja. Stoga, u učinku, cilj nacionalnih država je izražavati dio prošlosti u budućnost. Nacionalne države su orijentirane prema prošlosti, nasuprot mogućim utopijskim državama koje su orijentirane prema budućim ciljevima. - Nation Planet
Nacionalizam je i dalje ostao jedan od najslabije shvaćenih političkih sustava na zemlji. Kao sustav koji ga je povijesno naslijedio, a to je nacionalna država, on pokazuje svoju dugoročnu nestabilnost što se očituje u globalnim klimatskim promjenama, zagađenjem, nastavljanjem ratova, nedostatak kulture i unutranjim propadanjem, te zbog toga sve više ljudi istražuje druge oblike vladavine, uključujući i nacionalizam. Ova stranica predstavlja nepristrane izvore za proučavanje nacionalizma i razloga zašto ljudi odabiru odbacivanje "modernog društva" (liberalne demokracije, političko-ekonomske nacionalne države, kapitalizma, multikulturalizma), te zašto odabiru vrstu vladavine koja je, sudeći prema svojim sljedbenicima, uvijek bila i uvijek će biti prikladna u svakom dobu.
Nacionalizam je bio najuspješnija politička sila u 19. stoljeću. Proistekao je iz dva glavna izvora: romantičarskog izražavanja "osjećaja" i "identiteta", te od liberalnog zahtijevanja da se zakonita država treba temeljiti na "ljudima", a ne na, primjerice, dinastiji, Bogu ili imperijalističkoj dominaciji. I romantični "nacionalizam identiteta" i liberalni "ljudski nacionalizam" su u osnovi bili pokreti srednje klase. - Modern History Sourcebook