Učestalo postavljena pitanja o nacionalizmu 17. studeni 2006. Revizija: 1.1 Svrha: Učestalo postavljena pitanja o nacionalizmu (FAQ) određuju nacionalizam i pan-nacionalizam, objašnjavaju njihovu važnost za građanina, te istražuju promjene koje bi civilizacija poduzela unutar pan-nacionalnog sustava. Sadržaj: 1. Definicija 1.1 Što je nacionalizam? 1.2 Zašto se nacionalistički pokreti nazivaju "socijalističkim"? 1.3 Što je pan-nacionalizam? 1.4 Što je rasa? Etnička grupa? Nacija? 1.5 Da li je to politički sustav? 1.6 Koji je stav nacionalizma prema klasi? 2. Primjenjivanje 2.1 Kako bi se politika promijenila? 2.2 Kako bi se promijenio moj život unutar pan-nacionalizma? 2.3 Jesu li nacionalisti rasisti? 2.4 Zar nacionalizam ne uzrokuje ratove? 2.5 Bi li ovo uništilo našu ekonomiju? 2.6 Kako se nadate ovo ostvariti? 2.7 Hoće li to uspjeti? 2.8 Kako će ovo učiniti moj život boljim? 3. Važnost 3.1 Zašto su nam potrebne promjene? 3.2 Zašto nije potrebno neko manje složeno rješenje? 3.3 Zašto bi me bilo briga? 3.4 Što ja imam od toga? 4. Autorstvo 4.1 Autori 4.2 Sponzorstvo 4.3 Povijest dorađivanja ---=^=--- Prvi dio: Definicija 1.1 Što je nacionalizam? Nacionalizam je vjerovanje da se političke grupe trebaju okupljati oko ideje "nacije" ili populacijskih grupa ujedinjenih kulturom, naslijeđem i jezikom. Kao takav, nacionalizam je "vladavina kulture" gdje kulturne vrijednosti dolaze ispred motiva za zaradom i popularnosti, te umjesto toga nacionalizam omogućava vodstvo s mišljenjima prema naprijed. S motivima za zaradom, svaki objekt, ideja i pojedinac su na prodaju, te se društvo kreće u krug. S vodstvom, društvo određuje svoje ciljeve, te ih nastoji ostvariti. Izraz "nacionalizam" dolazi od izraza "nacija", te on ima drukčije značenje u sadašnjoj politici. Trenutno su nacije u svijetu političke tvorevine koje se sastoje od granica, zakona i ekonomija, te se zovu "nacijske države". One nisu kompaktibilne s pogledom na naciju koji je bio uobičajen u povijesti do prošlog stoljeća: Izraz "nacionalizam" se općenito koristi za opisivanje dvaju fenomena: (1) stav koji propadnici nacije imaju kada se brinu o svom nacionalnom identitetu i (2) radnje koje pripadnici nacije poduzimaju kada žele ostvariti (ili održati) samo-određivanje. (1) postavlja pitanja o konceptu nacije (ili nacionalnog identiteta) koji je često definiran u okvirima zajedničkog porijekla, entičnosti ili kulturnih veza, te dok se pripadnost pojedinca naciji često smatra kao nedobrovoljna, ponekad se smatra kao dobrovoljna. http://plato.stanford.edu/entries/nationalism/ Nacijska država, u našem sadašnjem obliku, koristi apstraktne koncepte za ujedinjenje svojih populacija koji imaju malo toga zajedničkog na kulturnoj ili etničkoj razini, te stoga postaju kulture koje se sukobljavaju. Ovi apstraktni koncepti obično uzimaju oblik apsolutizma koji se nikad neće pokazati kao isključivo dobar ili loš, poput "slobode" ili "slobodnog tržišta", ali u nedostatku kulturnog zajedništva koje ujedinjuje ljude se nalazi ekonomija. Ekonomija stoga zamjenjuje kulturu, te su uskoro svaki objekt, ideja i pojedinac na prodaju. U ovim tržišno orijentiranim društvima ne postoji mogućnost za vodstvo jer ono što se prodaje nije ispravna, nego popularna odluka, bez obzira na to koliko glupa bila. Oni koji prihvaćaju više vrijednosti, vole činiti ono što je ispravno, živjeti u skladu s tradicijom, te se brinuti o posljedicama svojih radnji umjesto da se posvete zaradi, su kažnjavani. Oni s najnižim mogućim vrijednostima, kojih nije briga za posljedice njihovih radnji orijentiranih isključivo na zaradu su nagrađivani. Moderne Istočne, Zapadne i Bliskoistočne države umiru zbog ove metode vodstva. Ljudi su ohrabrivani za upuštanje u sociopatske, profitno- orijentirane aktivnosti, te oni to i rade, čime uzrokuju neizravnu štetu i socijlizirani trošak. Vođe su ovisne o popularnosti, te stoga izbjegavaju istinu u korist popularnih izjava. Rezultat je propadajuće društvo u kome se nekolicina slaže oko bilo kakvih ciljeva, te ne postoji kredibilno vodstvo, osim u financijskim zajednicama. Ovakva društva postoje onoliko dugo koliko im potraje bogatstvo, a potom se odmah brišu iz stranica povijesti. Nacionalizam se suprotstavlja ovom trendu tako da postavlja vrijednosne sustave važnijima od novca. Ovo povezuje ljude u naciju, pokazuje im jasan put prema onome što je dobro za naciju, te čini da novac služi ljudima umjesto da ih kontrolira. Također nas podsjeća da su popularne ideje često iluzorne, te da se moramo navoditi prema dugoročnom planu. Bez ovog rješenja kojeg nacionalizam pruža, moderno društvo će se odvesti u provaliju unutarnjih sukoba, niskog nataliteta, inozemnih ratova, zagađenja i kriminala. 1.2 Zašto se nacionalistički pokreti nazivaju "socijalističkim? Za nacionalističke pokrete se kaže da su "socijalistički" jer najbolja riječ koju imamo u našem modernom leksikonu za populaciju koja cijeni kulturu više nego novac je "socijalistička". Ovo znači da ekonomija i sama država služi kulturnim ciljevima populacije. Ovo je koncept "organske države", ili civilizacije u kojoj su vrijednosti i naslijeđe neodvojivi od filozofije vladavine, a ekonomija i politika služe tomu umjesto da nas odvajaju od toga zbog pogodnosti oligarsima. 1.3 Što je pan-nacionalizam? Pan-nacionalizam je ideja da svaka etnička grupa na zemlji zaslužuje vlastitu nacionalnu državu, uključujući i one pomiješanog etniciteta. Mada se pojedine grupe mogu izabrati kao nacionalističke, pan-nacionalizam je ideja da će sve grupe raditi za pravo nacionalizma za sve grupe. Pan-nacionalizam je ideja koja tvrdi da je najbolji način da čovječanstvo samo sobom upravlja onaj u kome svaka etnička grupa ima nacionalnu autonomiju, te da bude neovisna od tuđeg nadzora i kritika. 1.4 Što je rasa? Etnička grupa? Nacija? Riječ rasa ima tri važne definicije. Prva, u dijalektnoj i pradavnoj povijesti se odnosi na tri glavne grupe ljudske evolucije: Afrikance, Azijce i Europljane. Druga, u povijesnom smislu opisuje svaku razinu evolucije unutar tih grupa, na primjer među Europljanima, neo-Litima, Falidima , Alpinidima i Nordijcima. I konačno, koristi se kao sinomim za "etničnost" što znači specifična mješavina rasa i naslijeđenih osobina koje definiraju lokalnu populaciju, kao kod "Laotijaca" ili "Alsatijansa". Nacionalizam koristi zadnju definiciju obraćajući pažnju na prvu. Izrazi poput rase su korišteni za opisivanje skupina koje očito dijele osobine (ne postoji "gen rase"; rasa u ovom kontekstu je zbirka osobina lokaliziranih na nekom području). Svaka rasna skupina također ima takve jedinstvene sposobnosti i sklonosti. Oni s neraskinutim entičkim vezama imaju ipak urođenu intuiciju koja ih vodi prema vrijednostima njihovog enticiteta, jer je kultura oblikovana svojom lokalnom populacijom, te također određuje tko će napredovati pa tako oblikuje i samu tu populaciju. Svaka etnička grupa dijeli više osobina s drugima unutar svoje rase, nego s drugim rasama, ali dijeli najviše osobina s ostalim pripadnicima svoje grupe. Ljudi koji su rođeni bez jasnog naslijeđa, kulture i jezika su izgubljeni u svijetu prevelikog broja odluka. Oni mogu donijeti neke od tih odluka, ali druge zahtijevaju godine/iskustvo, vrijeme i sposobnost za kritičko mišljenje. Većina ljudi nema ove sposobnosti, te će donijeti loše odluke koje imaju dugoročne posljedice. Neće biti svjesni ovog procesa dok ne budu stariji. Kultura sprječava ovaj problem tako da zadaje ljudima načine za dobro obavljanje zadataka koji se ne mijenjaju. Kada kritično o tome razmislimo, većina onoga to čini život lošijim ili boljim se nije promijenilo od svitanja čovječanstva. Iste vrijednosti koje čine čovjeka junakim i vrijednim poštovanja se i danas mogu primijeniti. Kultura ovo očuvava, a nedostatak kulture u tržišno orijentiranim društvima ju zamjenjuje s iluzijom koja će naposlijetku imati jako loše posljedice. 1.5 Da li je to politički sustav? Iako on uključuje ono to bismo prepoznali kao politički sustav, pan- nacionalizam ujedinjuje kulturu, politiku i filozofiju s domicilnom populacijom države. Pan-nacionalizam je zbog ovoga sustav civilizacije. Politički sustav se odnosi prema politici, a civilizacijski sustav se odnosi prema cjelovitosti stvaranja ljudskih boravišta. Nacionalizam prihvaća "naciju", što predstavlja organsku državu koja se sastoji od ljudi povezanim kulturom, naslijeđem i jezikom. Pan-nacionalizam prihvaća čitav svijet takvih nacija. Kada svaka etnička grupa ima autonomiju, kultura je očuvana. Ako spajamo kulture, onda ih uništavamo i dobijemo kulturu prodajnog centra. Kultura je jedina sila koja se može suprotstaviti divljem kapitalizmu, mahnitoj masovnoj religiji (što ne obuhvaća sve religije), te drugim silama koje se pojavljuju kada nema kulturnog konsenzusa. U mojem pogledu, većina ljudi ne želi nauditi drugim rasama, ali također želi imati svoju vlastitu kulturu. Iz ovog razloga odabiremo sustav u kojem svi dobijamo kulturnu autonomiju, te odbacujemo bolesni globalizam bez kulture--a taj sustav je pan-nacionalizam. U modrnim sustavima se kultura smatra osobnim izborom, što znači da se ne može dijeliti pa zato umire. Umjesto nje nam je ponuđena vlada Velikog Brata/Majke koja umišlja da zna jedinstveno pravilo koje je najbolje za sve ljude, te im ga nameće silom srozavajući svu kulturu na nnajniži oblik zajedničkog ponašanja kroz proces prosječnosti. Ovo je tipično za sustave u kojima politika nije ujedinjena s filozofijom civilizacije, koja je ključna za njenu kulturu. Pan- nacionalizam dozvoljava svakoj autonomnoj etničkoj grupi da održava i razvija svoju vlastitu formulu za civilizaciju. 1.6 Koji je stav nacionalizma prema klasi? Klasa, ili rangiranje ljudi prema količini zarađenog novca je derivacija filozofije poznate kao društveni Darwinizam, koja pretpostavlja da su najbolji ljudi u društvu oni koji zarađuju najviše novca. Iako ima istine u tome da će pametniji, zdraviji ljudi čvršćeg karaktera biti bolji u svakoj zadanoj radnji, iluzorno je pretpostavljati da su oni motivirani isključivo za zarađivanjem novca. Nacionalisti shvaćaju da su najbolji ljudi rijetko nesigurni, te da ne trebaju pretjerano bogatstvo kako bi sami sebi opravdali svoju vrijednost. Prednost korištenja kulturnih vrijednosti za rangiranje ljudi umjesto novca je u tome da mođemo odabrati najbolje u njihovoj etničnosti, te ih poslati da rade zadatke koji neće njih osobno obogatiti, nego sve nas. Kao što svako društvo poznato čovjeku uvijek rangira ljude po sposobnosti i posvećenosti, nemoguće je izbjeći hijerarhijske strukture, ali ako koristimo hijerarhiju temeljenu na osobnoj vrijednosti umjesto na onoj novčanoj, onda možemo podijeliti ljude u "kaste" koje odražavaju one zadatke u kojima su sposobni. Budući da nasljeiđvanje odreuđje većinu ove sposobnosti, kaste se prenose kroz generacije, osim ako se osoba u pitanju ne dokaže nesposobnom za obavljanje zadanih zadataka. Pradavna društva su imala sustav kasti kao način razlikovanja kritičkih mislioca koji su postajali vođe, sposobnih ljudi koji su postajali obrtnici i zemljoposjednici, te onih čija ih je sposobnost ograničavala na rad za druge ljude, te bi postajali radnici. Ovaj sustav je blaži u tome da ohrabruje sve ljude svih sposobnosti da vide sebe kao dio ekipe čiji je cilj kvaliteta života za društvo kao cjelinu, te otklanja klasne sukobe i međuklasne sabotaže koje se održavaju u modernim društvima. Stari Hindui su, na primjer, definirali kastu kroz "karmu", u kojoj je pojedinac napredovao u sposobnosti, zdravlju i plemenitosti kroz selektivno razmnožavanje, te se polako uspinjao na ljestvici sposobnosti između generacija. Ovo je realističniji pogled na prirodnu selekciju od onoga kojeg ima društveni Darwinizam. ---=-=--- Drugi dio: Primjenjivanje 2.1 Kako bi se politika promijenila? Nacija država bi se srušila unutar pan-nacionalnog sustava, kao i ideja društava u kojima ekonomija i politika vode ljude. Ljudi bi imali kontrolu nad svojom sudbinom kao cjelina, te bi bili manje sebični jer bi imali zajedničke vrijednosti prema kojima bi mogli raditi. Ovo bi uspostavilo jasne granice od onoga to se očekuje i od onoga što nije dozvoljeno, te bi omogućilo vladi da se manje upliće. Kada vlada nije potrebna da utvrdi vrijednosti, onda se ona oblikuje na razumnu veličinu. Kada se ekonomija ne koristi za utvrđivanje vrijednosti, one postaju manje pogodne za one koji žele otkloniti bogatstvo od populacije. Unutar konteksta ove promjene, politika ne bi bila u velikoj mjeri promijenjena. Još uvijek bi postojao proces vodstva, ali bi bio zreliji. Umjesto davanja divljih obećanja o bogatstvu ili "slobodi" koje se odnose na pojedinca, političari bi se morali odnositi prema pitanjima koja se tiču društva kao cjeline. Umjesto opravdavanja radnji na temelju njihove profitabilnosti, potencijalne radnje bi morale imati smisla u kulturnim vrijednostima populacije. Pan-nacionalisti teže da budu realisti. Mi shvaćamo da će rat uvijek postojati, kao i ubojstva i zločini. Ne mogu svi ljudi biti razumni, te ako bi svi mislili isto, dosada bi se odmah pojavila. Cilj zdravih društava je minimiziranje ponašanja koja ga oslabljuju kao cjelinu, te da kroz ovo ojača svoje ljude. U ovom novom obliku mišljenja, politika bi bila iskrenija, realističnija i manje hirovita. 2.2 Kako bi se promijenio moj život unutar pan-nacionalizma? Svjetski nacionalizam bi pružio svakoj etničkoj grupi vlastitu autonomiju, smanjujući broj ratova koji se vode unutar zemalja, kao i etničkih napetosti koje trenutno obuhvaćaju većinu industrijaliziranih nacija. Bilo bi manje potrebe za moćnom vladom, i za vođenjem ratova protiv "terorizma", i za javnom moralnosti koja zarobljava sve ljude na najniži oblik zajedničkog ponašanja, te ne služi nikome osim oligarsima. Kulturne vrijednosti bi zamijenile javnu moralnost, te bi moralna sposobnost pojedinca postala važnija. 2.3 Jesu li nacionalisti rasisti? Nacionalisti vole koristiti ovu izjavu: Nacionalizam znači očuvanje svog naroda, rasizam je njihovo uspoređivanje s drugima. Ono što smatramo rasizmom je znak multikulturalnih sustava gdje se različite kulture natječu ne samo za bogatstvo, nego i za standard kulturnih vrijednosti. Ovaj sukob se ne može javno prepoznati sve dok se multikulturalizam smatra "dobrim", zato se tjera ispod u obliku etničkih napetosti koje stalno traju. Nacionalizam zaustavlja ovo pomoću nacije. Pan-nacionalizam ovo zaustavlja pomoću svih nacija tako da daje svakoj grupi autonomiju i slobodu da žive u skladu sa svojim standardima. 2.4 Zar nacionalizam ne uzrokuje ratove? Daleko od toga. Nacionalizam je razumni poredak, ali oni koji mu se protive ga poriču, te u pokušajima stvaranja nerelanih alternativa uzrokuju još više ratova. Prvi svjetski rat je uzrokovan zbog težnji nacijskih drava za imperijalnom moći, te formiranjem saveza koji su ih odvodili u brutalne sukobe. Drugi svjetski rat, koji je u osnovi bio nastavak istog sukoba, je bio uzrokovan drugom vrstom internacionalnog saveza: komunizma. Ova napetnost se kasnije pretvorila u Hladni rat koji je držao svijet kao taoca nuklearne propasti skoro pedeset godina. Iza imperijalističkog načina mišljenja vidimo jednostavni uzrok: motiv profita ulagača u upetljanim zemljama. Nasuprot pokoravanju u starim vremenima, gdje su zemlje ratovale protiv obližnjih zemalja kako bi se širile, imperijalizam troši resurse udaljenih zemalja zbog industrijske ekonomije imperijalne moći. Ovo čini ljude bogatima unutar njihove nacije, ali kao i sve odluke temeljene na tržištu, dolazi do dugoročnog propadanja koje kasnije prerasta u probleme za koje svatko mora platiti. Nacionalizam nije uzrokovao Hladni rat; strah od nacionalizma jest. Nacionalizam nije uzrokovao vijetnamski rat; strah od vijetnamskog nacionalizma jest. Nacionalizam nije uzrokovao rat u Iraku, nesposobnost Iraka da se podijeli u tri nacije (Kurdi, Šiiti i Suniti) jest. U Jugoslaviji je nesposobnost priznavanja autonomije dviju nacionalnih grupa uzrokovao sukob. Nacionalizam sprječava ratove zaštićujući ljude od nacija mahnitih vanjskih saveza poput svjetskog komunizma, NATO- a, Austro-Ugarske monarhije te sadašnjih Ujednijenih Naroda. Prvi svjetski rat je dijelom uzrokovan zbog dvija sukobljena saveza razvijena od bismarckijske diplomacije nakon Francusko-pruskog rata. ... Kongresom u Beču 1815. godine princip nacionalizma je ignoriran u korist održavanja mira. Njemačka i Italija su ostavljene kao podijeljene države, ali jaki nacionalistički pokreti i revolucije su doveli do ujedinjenja Italije 1861. i Njemačke 1871. http://www.cusd.chico.k12.ca.us/~bsilva/projects/great_war/causes.htm Sjedinjene Države su trenutno razorene zbog rasnih napetosti jer se različite grupe ne mogu spojiti. Njeno rješenje je korištenje sile prema problemu. Kao i u Drugom svjetskom ratu, ovo će naposlijetku dovesti do većih problema. Zanimljivo je da je SAD najgorljiviji svjetski zagovaratelj multikulturalizma, ali je i država koja ima najviše problema s rasnim sukobima, nepravednošću, rasnoj mržnji i visokom stopom kriminala. Trenutno je prva od industrijaliziranih nacija po broju ljudi u zatvorima, kao i po broju započetih i izgubljenih inozemnih ratova. Nacionalizam bi ovo izliječio ako bi ga ljudi prihvatili. 2.5 Da li bi ovo uništilo našu ekonomiju? Ojačalo bi našu ekonomiju usmjeravajući je k proizvodnji opipljivih stavri koje čine život boljim za građane svake nacije. Ekonomije nacijskih država su nesmotrene jer su vođene popularnošću (te naposlijetku i nestašicom) bilo kojeg dobra ili usluge u svakom vremenu. Nacionalistička ekonomija stavlja na prvo mjesto kulturne vrijednosti, te smanjuje nagađanja u korist dobrog solidnog življenja za sve temeljenog na količini bogatstva proizvedenog od radnika nacije. Nadalje, nacionalistička ekomonija štiti radnike od hirovitih trendova koji dolaze od spekulativnog kapitala koji ima posljedice nekonzistentne zaposlenosti. 2.6 Kako se nadate ovo ostvariti? Mi vjerujemo da je pan-nacionalizam bolji način stvaranja i oblikovanja društva, te kao što bi to uradili i sa bilo kojom drugom metodom, mi objašnjavamo strpljivo kao način postizanja da ga sadašnji politički entiteti prihvate, ili, ako to ne uspije, onda bismo stvorili našu vlastitu političku stranku. 2.7 Hoće li to uspjeti? Ljudi mogu biti motivirani višim stvarima od sebičnog prikupljanja bogatstva. Kada razmislite o boljim ljudima koje poznajete, vidjet ćete da oni, iako vole zaraditi dobar novac, donose veće odluke o svom životu, koje su temeljene na višim vrijednostima od novca. Nacionalistički sustav bi motivirao ljude prema ovim vrijednostima, zamjenjujući motive samo za profitom sa sudjelovanjem u stvarnoj živuoj zajednici. 2.8 Kako će ovo učiniti moj život boljim? Socijalizirani trošak našeg društva (uključujući nasilna urbana propadanja, grabežljiva poslovanja, te osjeaćj nedostatka orijetacije prema vrijednostima) bi bio smanjen. Ovo stvara bolja mjesta za podizanje obitelji, stvaranje prijateljstava, ili da jednostavno budete svoji. To bi mogla biti konačna sloboda da živite u društvu gdje čovjek nije stalno pod pritiskom sukoba i sebičnim potrebama ostalih. U društvu zasebnih interesa standardi ne mogu postojati, te dok mi uživamo u "slobodi" stvaramo dugoročne probleme za naše unuke. Uništenje okoliša, prevelika populacija, te povećanje nasilja i propadanja u našim gradovima su dokaz ovome. Nacionalizam sprječava komercijalno društvo koje uništava kulturu i proizvodi jednu kulturološku i etničku "sivu rasu" koja nema sustava vrijednosti osim onoga to načue iz televizije. Kada je kultura važnija od profita, ljudi djeluju u skladu s onim što je dobro za društvo kao cjelinu umjesto od onoga što im osobno koristi, iako ta osobna korist ima destruktivne posljedice. Kao što nam je posljednjih trideset godina pokazalo, jednostavno zarađivanje za život i ignoriranje većih probleme uzrokuje njihovo povećavanje kao kod tumora. Ne postoji drugi način za rješavanje ovih problema osim sustavnih promjena. ---=-=--- Treći dio: Važnost 3.1 Zašto su nam potrebne promjene? Ono što radimo u društvu ne djeluje. Ako zatvorimo jedno oko, možemo ignorirati probleme, ali oni se stalno pogoršavaju, te će nas naposlijetku preplaviti. Nadalje, sad kada vidimo pravo stanje naše kulture, shvaćamo da nije više tako zabavno živjeti u industrijskom modernom društvu temeljenom na funkciji i dobiti. Mi kao bića želimo više. Mi želimo priznato mjesto u zajednici, kulturu koja potvrđuje vrijednosti za koje osjećamo da su istinite, i najviše od svega želimo nešto na čemu možemo graditi bolju budunost. Ne postoji takva percepcija našeg trenutnog društva ako neslužbeno upitate ljude. Svaka etnička grupa želi autonomiju i bliskost, ili kulturnu i etničku sličnost s ljudima oko njih. Ovo sprječava osjećaj da smo sami protiv svijeta. Sprječava želju za radom prema sebičnim ciljevima, jer je sada individualizam dio kulture i rada na zdravlju tog organskog entiteta. Za razliku od vlade, kultura i daje i uzima i ne "zapovijeda" jer je sama sastavljena od konsenzusa. Bez ovog konsenzusa, ideja društva je smiješna, jer bi onda nekoliko ljudi radilo dok bi drugi iskoričtavali društvo u velikoj mjeri. 3.2 Zašto nije potrebno neko manje složeno rješenje? Pokušalo se s brojnim reformama unutar sustava vlade koju sada imamo, ali je priroda svakog sustava oblikovanje novih ideja u oblike koji su pogodni sami u sebi. Kao rezultat ovog procesa, "promjena" se događa u manjim mjerama, te je izbrisana političkim promjenama samo dvije godine kasnije. Naš sadašnji sustav se neće pozabaviti s ovim problemom. Još važnije, pan-nacionalizam je civilizacijski sustav, a ne isključivo politički. Zaista, dok naš trenutni pogled na vladu i dalje ostaje, sva promjena je kontrolirana u obliku sustava u kojem se mora dogoditi. Kako se disfunkcionalni sustav i dalje održava? Mi smo podijeljeni jedni protiv drugih jer ne postoji dominantni etničko-kulturalni konsenzus u našoj zemlji, stoga, zbog nedostatka veće ideje kojoj bismo se mogli prikloniti, ljudi glasaju za ono od čega će oni osobno imati koristi. Očito nemaju nikakve ideje da većina ovih "profita" stvara nove katastrofe u socijaliziranim troškovima koje će oni na kraju plaćati, tako otkazujući svoju novu dobit, dodavajući si obveze koje prije nisu postojale. Pan-nacionalizam zaustavlja našu podijeljenost dozvoljavajući autonomiju svakoj etničkoj grupi, kao i suradnju tih etničkih grupa. 3.3 Zašto bi me bilo briga? Ako imate obitelj, ili prijatelje do kojih vam je stalo, ili jednostavno volite život i cijenite prirodu, željet ćete bolju budućnost. Znate da naš trenutni put ne vodi ničemu osim do uništenja boljih stvari u životu. Budući da imate aktivni um, na vama je da odaberete najbolju moguću budućnost. Ako imate jaku volju, zateći ćete se kako radite prema budućnosti koja je prikladna vašem trenutnom životu. 3.4 Što ja imam od toga? Ako ste vidjeli dovoljno modernog života da budete cinični, shvatit ćete zašto je pan-nacionalizam, ili ideja organiziranja zemalja oko kulture, a ne ekomonije, dobra ideja. Mi smanjujemo te socijalizirane troškove, te činimo život smislenijim i lakšim. Uvijek ćemo imati kontekst u proširenoj obitelji znanoj kao kultura. Bespotrebni sukobi su smanjeni, kao i pohlepni motivi za zaradom. Ovo čini društvo razumnijim i daje vam više vremena za stvari do kojih vam je zaista stalo. ---=-=--- Četvrti dio: Autorstvo 4.1 Autori Ovaj FAQ je napisao Chris Stevens, mislioc iz Texasa. 4.2 Sponzorstvo Pan-nacionalni pokret http://www.pan-nationalism.org/ 4.3 Povijest dorađivanja - Verzija 1.1 / 26. studeni 2006. Nacrt formaliziran ---=^=--- Copyright (c) 2006 Pan-Nationalist Movement May be republished as long as this copyright and link remain. All rights reserved.